Istorija Santorinija
Istorija Santorinija

Istorija Santorinija

Istorija Santorinija

Istorija Santorinija se veže  za doba praistorije za tzv. Kikladsku civilizaciju koja je bila vrlo bliska Kritskoj.



Naučnicima je bilo teško da istraže prostore ovoga ostrva jer na njemu ima jako malo materijalnih ostataka zbog čuvene katastrofe koja se ovde desila.

Svi znamo da je Santorini ostatak vulkanskog ostrva, na kojem se desila velika ekspolozija (pretpostavlja se da je bila u periodu 1650-1598 godine pre n.e). Katastrofi je prethodila serija zemljotresa, koja je zapravo upozorila stanovništvo na kataklizmu. Zbog toga ovde arheolozi nisu pronašli leševe niti vredne predmete.  Smatra se da je velikoj eksploziji i erupciji vulkana prethodio cunami visine čak 60 metara, koji je takodje uništio i severnu obalu Krita.  I zbog toga se veruje se da je on bio glavni „krivac“ propasti Minojske civilizacije.

santorini iz svemira (izvor wikipedija)
santorini iz svemira (izvor wikipedija)



Tako je zapravo stvorena Kaldera, kao ostatak vulkanskog grotla, a vulkanksi pepeo je prekrio šire područje i uništio svaki život na ovim prostorima za duži vremenski period. Takođe se smatra da se veliki oblak vulkanskog pepela i prašine premestio do Severne Amerike, gde je izazvao klimatske promene, koje su naterale tadašnje stanovništvo da migrira na jug Amerike.

U svojoj istoriji Santorini je često menjao vladare. U periodu stare Grčke Santorini je pripadao Deloskoj lizi, da bi ga kasnije preuzeli ptolemejski vladari Egipta. Smenjivali su se novi vladari: stari Rim, pa Vizantija. 1204 godine posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša, ostrva pripadaju Mlečanima sve do 1579 godine. Mlečane je zatim smenilo osmanijsko carstvo sve do početka 19 veka.  Kako su ostrvom najduže vladali Mlečani oni su mu i dali ime Santorini. Ime ostrva je nastalo srastanjem dve latinske reči “Sveta Irena” (lat. Saint Irene). Posle Turske kreće 1821 osamostaljenje Grčke, posle čega ostvo doživljava ubrzani procvat.

Danas na Santoriniju živi oko 13.000 ljudi koji su uglavnom mešavina Grka, Albanaca, Bugara i Nemaca. Autohtoho stanovništvo je uglavnom emigriralo na kontinentalni deo Grčke posle poslednje velike erupcije vulkana 1950, kao i 1956 godine, kada je ovo ostrvo zadesio veliki zemljotres.  Do osamdesetih godina na većem delu ostrva nije bilo električne struje. Danas se sve to promenilo, i zadnjih 20 godina Santorini je doživeo svoju neverovatnu ekspanziju i postao svetska turistička destinacija.



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *