Gaios (ostrvo Paxi)
Gaios (ostrvo Paxi), Foto: http://www.vivowallpaper.com

Gaios (ostrvo Paxi)

Gaios

Gaios je šarmantan lučki grad i prostire se duž obale. U Gaios možete da dođete sa severa ili juga prolazeći pored dva mala ostrva. Prvo je na ulazu u luku Gaios i zove se Panajia (Bogorodica) na kojoj se nalazi beli manastir.



Svake godine 15. avgusta (Velika Gospoina po starom kalendaru) kapije manastira se otvaraju. Vernici čamcima dolaze u manastir da odaju počast. Luka Gaios je veoma bezbedna za privez svih vrsta čamaca. Vozila koja dovoze vodu i gorivo patroliraju svakodnevno. Obaveštenja o visini naknade i pravilima za privez mogu se dobiti od lučkih organa.
Drugo ostrvo je Ostrvo Svetog Nikole koje pravi prirodnu zaštitu luci i vodi do živopisnog ulaza u luku Gaios. Na ostrvu postoje dve male crkve Svetog Nikole i Svetog Joanisa, kao i stara venecijanska tvrđava izgrađena 1423. godine koja je dugi niz godina štitila ovo područje kao i vizantijski dvorac, tvrđava svog vremena.
Krećući se ka jugu kroz ogromne šumarke možete da odete do Oziasa, najstarijeg naselja na ostrvu. Tu su vidljive ruševine ranohrišćanske bazilike Svetog Stefana. Nešto dalje, idući dalje od obale, naićićete na nešto bolje održavanu, ranohrišćansku baziliku Agia Marina, a podno južnog vrha Pakija, za koji tvrde da je jedna od najlepših lokacija na ostrvu Paxi, morski moreuz Moggonisi – Kaltsonisi. U Kaltsonisi ćete videti crkvu Svetog Spiridona koja datira iz 1686. godine.



Gaios je dobio ime po apostolu Gaiosu koji je zajedno sa apostolom Krisposoma posetio ostrvo u I veku nove ere. U Gaiosu vredi posetiti platformu u staroj luci gde Engleska Vlada drži besede, Vaznesenjsku crkvu i Muzej Paksosa. Muzej je osnovan 1996. godine, a smešten je u neoklasičnoj zgradi koju je 1905. godine zaveštao Andreas Sigros (Grčki bankar iz Istanbula i filantrop, osnivač Generalne kreditne banke (Ethniki Pistotiki Trapeza), a 1882. godine i Privilegovane banke Epira i Tesalije (Epirothessali) koju je nakon njegove smrti kupila Nacionalna banka Grčke, zaslužan za završetak Korintskog kanala, jednog od najvećih inženjerskih poduhvata u Grčkoj) u Paksi. U njemu, između ostalog, možete videti predmete iz praistorije i godina klasične istorije, sve do Drugog svetskog rata, kao i rezoluciju Jonskog Parlamenta o aneksiji Jonske grčke države iz 1864. godine.


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *